Gostujući u podcastu Galaxy Brains, CZ je poručio da kvantni računari predstavljaju realan izazov za budućnost digitalne sigurnosti, ali da rješenje već postoji.

Po njegovom mišljenju, mnogo veći problem nije tehnologija već pitanje šta uraditi sa milionima BTC čiji vlasnici možda nikada neće reagovati na eventualne promjene protokola.

A upravo tu dolazimo do jednog od najvećih pitanja u istoriji BTC-a.

Šta uraditi sa Satoshijevih približno milion BTC-a?

Kvantni računari više nijesu naučna fantastika

Godinama se rasprava o kvantnim računarima posmatrala kao teorijski problem.

Međutim, posljednjih godina kompanije poput IBM-a, Google-a i Microsoft-a ulažu milijarde dolara u razvoj kvantnih tehnologija.

Iako današnji sistemi još uvijek nijesu dovoljno snažni da ugroze BTC, mnogi stručnjaci vjeruju da bi tokom narednih decenija mogli postati ozbiljna prijetnja postojećim kriptografskim standardima.

Upravo zato se već godinama razvijaju tzv. quantum-resistant algoritmi koji bi jednog dana mogli zamijeniti postojeće metode zaštite.

CZ smatra da tehnički dio problema nije najveći izazov.

“Već postoje kvantno otporni algoritmi. Pitanje je da li zajednica može koordinisano preći na novi sistem”, objasnio je.

Šta bi se desilo sa Satoshijevim Bitcoinima?

Najkontroverzniji dio njegove izjave odnosi se na BTC koji se godinama nije pomjerio.

Posebno na adrese za koje se vjeruje da pripadaju Satoshiju Nakamotu.

Prema procjenama analitičara, na tim adresama nalazi se približno milion BTC, što bi po trenutnim cijenama vrijedilo više desetina milijardi dolara.

CZ smatra da bi u slučaju prelaska na novu kvantno otpornu infrastrukturu vlasnicima trebalo dati određeni rok da prebace sredstva na nove adrese.

Predloženi period kreće se između šest i dvanaest mjeseci.

Ako se nakon toga sredstva i dalje ne pomjere, smatra da bi ih trebalo zamrznuti unutar novog protokola.

To bi efektivno značilo trajno uklanjanje velikog dijela BTC iz opticaja.

Zašto CZ smatra da je zamrzavanje bolje od nečinjenja?

Argument Binance osnivača zasniva se na ideji zaštite mreže.

Prema njegovom mišljenju, najveći rizik nije to što su Satoshijevi novčići neaktivni.

Najveći rizik je mogućnost da ih jednog dana preuzme prvi akter koji uspije kompromitovati stare kriptografske ključeve pomoću dovoljno naprednih kvantnih računara.

U tom scenariju, ogromna količina BTC mogla bi završiti u rukama jedne osobe ili organizacije.

CZ tvrdi da bi takav ishod bio mnogo opasniji od njihovog trajnog zamrzavanja.

Drugim riječima, postavlja pitanje koje BTC zajednica do sada nikada nije morala ozbiljno razmatrati:

Da li je važnija apsolutna nepovredivost vlasništva ili zaštita mreže od budućih tehnoloških prijetnji?

Bitcoin zajednica vjerovatno neće lako prihvatiti ovu ideju

Iako je CZ naglasio da ne zagovara donošenje odluke samostalno, već kroz konsenzus zajednice, prijedlog će vjerovatno izazvati snažne reakcije.

Jedan od osnovnih principa BTC od njegovog nastanka jeste da niko nema mogućnost zamrzavanja ili konfiskacije sredstava.

Upravo zato mnogi bitcoineri smatraju da bi bilo kakvo ciljanje određenih adresa predstavljalo opasan presedan.

Ako se jednom dozvoli zamrzavanje Satoshijevih novčića, postavlja se pitanje da li bi se isti princip jednog dana mogao primijeniti i na druge korisnike.

To je argument koji će gotovo sigurno dominirati budućim raspravama.

Rasprava dolazi u trenutku kada se Bitcoin institucionalizuje

Ova tema pojavljuje se u zanimljivom trenutku za BTC.

Posljednjih godina najveće finansijske institucije na svijetu, uključujući BlackRock, Fidelity i ARK Invest, postale su značajni učesnici Bitcoin tržišta kroz ETF proizvode.

Kako BTC postaje dio globalnog finansijskog sistema, raste i pritisak da se dugoročni sigurnosni izazovi rješavaju mnogo ranije nego što postanu kritični.

Kvantna sigurnost zato više nije samo akademska tema.

Postaje pitanje koje bi jednog dana moglo uticati na trilione dolara vrijednosti.

CZ vidi budućnost i u RWA sektoru

Tokom istog razgovora CZ se osvrnuo i na sektor tokenizovane imovine.

Priznao je da je prije godinu ili dvije bio skeptičan prema RWA narativu, ali da ga je brzina usvajanja iznenadila.

Posebno je izdvojio rast stablecoina, tokenizovanih roba i AI povezanih finansijskih proizvoda.

To je zanimljivo jer pokazuje koliko se fokus industrije promijenio.

Prije nekoliko godina glavni razgovori vodili su se oko Layer-1 mreža i DeFi protokola.

Danas se sve više govori o tokenizaciji, stablecoinima i povezivanju tradicionalnih finansija sa blockchain infrastrukturom.

Šira slika

Možda najvažniji dio CZ-ove izjave nije sam prijedlog zamrzavanja.

Mnogo je važnije što je tema kvantne sigurnosti ponovo dospjela u centar pažnje.

Bitcoin je dizajniran da traje decenijama.

To znači da mora biti spreman i za tehnologije koje danas još uvijek nijesu dovoljno razvijene.

Ako kvantni računari jednog dana zaista postanu sposobni da ugroze postojeću kriptografiju, zajednica će morati donijeti odluke koje danas djeluju gotovo nezamislivo.

A pitanje Satoshijevih novčića vjerovatno će biti među najtežima.

Zaključak

CZ-ov prijedlog vjerovatno neće uskoro postati stvarnost, ali otvara raspravu koju BTC zajednica više ne može ignorisati.

Kvantni računari možda još nijesu prijetnja današnjem BTC-u, ali dugoročno predstavljaju izazov koji će zahtijevati ozbiljna tehnička i filozofska rješenja.

A kada taj trenutak dođe, rasprava o Satoshijevih milion BTC-a mogla bi postati jedno od najvažnijih pitanja u istoriji mreže.