Iako je kripto sektor u zemlji i dalje relativno mali, vlasti su posljednjih mjeseci napravile prve konkretne korake prema usklađivanju sa evropskom regulativom, posebno sa okvirom Markets in Crypto-Assets (MiCA).
To možda ne zvuči spektakularno, ali bi moglo predstavljati jednu od najvažnijih promjena za domaći finansijski sektor u narednim godinama.
Mala država, veliko interesovanje za kripto
Prema dostupnim procjenama, između 1% i 3% građana Crne Gore koristi kriptovalute, što zemlju po broju korisnika u odnosu na broj stanovnika svrstava među najaktivnije države u Evropi.
Kripto se u Crnoj Gori koristio za kupovinu nekretnina, automobila, pa čak i stoke. Jedan od najpoznatijih slučajeva uključivao je kupovinu krave za 0,03 bitkoina, koja je kasnije dobila ime “Bitkoinka”.
Međutim, najveće kripto transakcije uglavnom nijesu dolazile od domaćih korisnika.
Dolazak ruskih i ukrajinskih državljana nakon početka rata 2022. godine značajno je povećao upotrebu kripta, posebno među ljudima koji nijesu imali pristup tradicionalnom bankarskom sistemu.
Vitalik Buterin, Zuzalu i Ripple
Ipak, Crna Gora je tokom tog perioda privukla veliku pažnju globalne kripto zajednice.
Vitalik Buterin dobio je crnogorsko državljanstvo i organizovao projekat Zuzalu, dvomjesečni eksperimentalni kripto i tehnološki hub u Podgorici.
Istovremeno, Ripple je 2023. godine potpisao sporazum sa Centralnom bankom Crne Gore o istraživanju mogućnosti razvoja digitalne valute.
U jednom trenutku činilo se da zemlja zaista može postati regionalni centar za blockchain inovacije.
Međutim, nedostatak regulatorne jasnoće i politička nestabilnost usporili su gotovo sve projekte.
Do Kwon bacio sjenku na domaću kripto priču
Priču o kriptu u Crnoj Gori dodatno je zakomplikovalo hapšenje Do Kwon u Podgorici 2023. godine.
Osnivač projekta Terra i LUNA uhapšen je zbog korišćenja falsifikovanih dokumenata, a slučaj je brzo dobio političku dimenziju nakon tvrdnji da je finansirao određene političke strukture u zemlji.
Iako istraga nije pronašla dokaze o nezakonitostima, cijeli slučaj dodatno je narušio reputaciju Crne Gore kao potencijalnog kripto centra.
Konačno dolazi zakon o kriptu
Nakon godina odlaganja, vlasti sada najavljuju donošenje sveobuhvatnog zakona o digitalnoj imovini tokom 2026. godine.
Već su usvojene izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma koje po prvi put jasno definišu:
- čuvanje kripto imovine,
- razmjenu kripta za fiat valute,
- trgovanje između različitih kripto imovina,
- upravljanje platformama za trgovanje digitalnom imovinom.
Takođe, Komisija za tržište kapitala dobila je zadatak da formira registar pružalaca usluga povezanih sa kripto imovinom (CASP), dok će za transakcije iznad 1.000 eura biti obavezna KYC verifikacija.
Približavanje Evropskoj uniji mijenja sve
Najveći razlog zbog kojeg Crna Gora ubrzava regulaciju nije samo razvoj domaćeg tržišta.
Radi se o procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Evropska komisija već je ranije upozorila da neregulisano tržište kripta predstavlja potencijalni rizik za finansijski sistem zemlje.
Zbog toga Podgorica sve više usklađuje svoje zakonodavstvo sa evropskim pravilima, posebno sa MiCA regulativom.
Ako se planovi realizuju, Crna Gora bi po prvi put mogla dobiti potpuno definisan pravni okvir za poslovanje kripto kompanija.
Može li Crna Gora postati regionalni blockchain centar?
To ostaje otvoreno pitanje.
Zemlja ima nekoliko važnih prednosti:
niske poreze, mali i fleksibilan regulatorni sistem, rastuću digitalnu zajednicu i pozitivan imidž među dijelom globalne kripto industrije.
Međutim, dosadašnje iskustvo pokazalo je da sama obećanja nijesu dovoljna.
Investitori i kompanije traže pravnu sigurnost, stabilne institucije i predvidivu regulatornu politiku.
Upravo to će odlučiti da li će Crna Gora postati ozbiljan igrač u evropskoj blockchain industriji ili će ostati primjer propuštene prilike.
Zaključak
Crna Gora je nakon nekoliko godina velikih najava i malo konkretnih rezultata konačno krenula prema stvaranju regulatornog okvira za digitalnu imovinu.
Približavanje evropskim standardima predstavlja važan korak za cijelu industriju, ali pravi test tek dolazi.
Ako država uspije spojiti regulatornu jasnoću sa inovacijama, mogla bi iskoristiti svoju malu veličinu kao prednost i postati jedan od zanimljivijih evropskih centara za blockchain i digitalnu imovinu.
