Iako je država uvela određene zakonske promjene koje se odnose na kriptoimovinu, istraživanja pokazuju da veliki dio kripto aktivnosti u zemlji i dalje funkcioniše van formalnog nadzora institucija.

U ovom tekstu objašnjavamo:

• koje su regulacije uvedene u Crnoj Gori

• šta znači registar kripto usluga

• zašto se kripto tržište i dalje smatra neregulisanim

• kakve su realne posljedice za korisnike i kompanije

Kriptovalute su uvedene u zakon, ali poseban zakon i dalje ne postoji

Crna Gora je napravila prvi korak ka regulaciji kripto tržišta kroz izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, gdje je kriptoimovina prvi put formalno prepoznata u zakonodavstvu.

Tim izmjenama uvedeni su:

• pojam kriptoimovine

• obaveza registracije pružalaca kripto usluga

• pravila za praćenje određenih kripto transakcija

Međutim, država još uvijek nema poseban zakon koji bi detaljno regulisao tržište kriptovaluta i digitalne imovine.

Zbog toga se trenutni sistem smatra samo početnim regulatornim okvirom, a ne potpunom regulacijom kripto industrije.

Uveden je registar kripto usluga

Jedna od najvažnijih promjena je uvođenje Registra pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom.

Ovaj registar bi trebalo da sadrži sve kompanije i pojedince koji profesionalno pružaju kripto usluge, kao što su:

• kripto mjenjačnice

• servisi za čuvanje kriptovaluta

• platforme za trgovinu

• servisi za transfer kripto imovine

• druge usluge povezane sa digitalnom imovinom

Ideja registra je da država dobije pregled subjekata koji posluju u kripto sektoru i da se omogući bolji nadzor nad potencijalnim rizicima poput pranja novca ili finansiranja kriminalnih aktivnosti.

Međutim – u registru nema nijedne prijave

Iako je registracija zakonska obaveza, do sada nijedan pružalac kripto usluga nije upisan u registar.

To pokazuje jedan od ključnih problema trenutnog sistema:

postoji zakonska obaveza, ali nema praktične implementacije.

Drugim riječima, država je formalno uvela pravila, ali tržište se u velikoj mjeri i dalje odvija mimo tog sistema.

Razvijeno, ali neregistrovano tržište kriptovaluta

Prema istraživanju BIRN-a, u Crnoj Gori postoji razvijeno tržište trgovine kriptovalutama koje funkcioniše paralelno sa zvaničnim finansijskim sistemom.

U praksi to znači da se veliki dio trgovine odvija kroz:

• privatne kripto dilere

• Telegram grupe

• online forume

• direktne transakcije između pojedinaca

U nekim slučajevima, transakcije mogu biti veoma velike. Prema navodima iz istraživanja, u jednom slučaju je preko jednog računa povezanog sa kripto dilerom prošlo oko 17 miliona dolara u roku od godinu dana.

To jasno pokazuje da je obim kripto aktivnosti u zemlji značajan, ali nedovoljno transparentan.

Zašto ljudi koriste neregulisane kripto mjenjačnice

Jedan od razloga za razvoj takvog tržišta je činjenica da bankarski sistem u Crnoj Gori još uvijek nema jasnu integraciju sa kripto industrijom.

Zbog toga korisnici često pribjegavaju tzv. OTC trgovini (over-the-counter), gdje se kriptovalute mijenjaju direktno između kupca i prodavca, često uz gotovinsku isplatu.

Takve transakcije:

• ne prolaze kroz finansijske institucije

• ne uključuju obaveznu identifikaciju korisnika

• ne podliježu državnom nadzoru.

Institucije imaju ograničene kapacitete za nadzor

Stručnjaci upozoravaju da jedan od glavnih problema nije samo nedostatak regulacije, već i nedostatak kapaciteta za njen nadzor.

Prema navodima iz analize BIRN-a, Crna Gora još uvijek nema:

• poseban zakon o digitalnoj imovini

• jasno definisano krivično djelo neregistrovanog pružanja kripto usluga

• specijalizovane institucije za nadzor kripto tržišta.

Zbog toga postojeća regulativa često ostaje samo formalna obaveza bez realne primjene.

Rizici koje stručnjaci ističu

Istraživači i stručnjaci upozoravaju da nedovoljna regulacija može stvoriti nekoliko ozbiljnih rizika:

• pranje novca kroz kripto transakcije

• zloupotreba kriptovaluta za finansiranje kriminala

• kripto prevare i finansijske manipulacije

• privlačenje međunarodnih kriminalnih grupa

Prema istraživanju BIRN-a, dio zamjena kriptovaluta u Crnoj Gori već se odvija u sivoj zoni preko neregistrovanih dilera i online grupa.

Potreba za jasnijom regulacijom

Zbog svega toga stručnjaci sve češće pozivaju vlasti da uvedu jasniji i detaljniji regulatorni okvir za kripto industriju.

Primjeri drugih država pokazuju da je moguće izgraditi sistem koji omogućava:

• legalno poslovanje kripto kompanija

• nadzor nad finansijskim tokovima

• zaštitu korisnika

• razvoj inovacija u digitalnoj ekonomiji.

Bez takvog sistema postoji rizik da kripto tržište ostane u sivoj zoni između inovacije i finansijskog rizika.

Zaključak

Crna Gora je napravila prvi korak ka regulaciji kriptovaluta, ali taj proces je tek na početku.

Trenutno stanje može se sažeti u nekoliko ključnih činjenica:

• kriptoimovina je uvedena u zakon

• uveden je registar pružalaca kripto usluga

• nijedna kompanija još nije registrovana

• veliki dio tržišta funkcioniše izvan formalnog nadzora

• poseban zakon o digitalnoj imovini još uvijek ne postoji

U narednim godinama biće ključno da država razvije jasniji i operativniji regulatorni okvir, koji će istovremeno omogućiti razvoj Web3 industrije i zaštititi finansijski sistem.