Plan „America First“ kripto rezerve, koji se povezuje sa inicijativom Donald Trump, izazvao je nagla poskupljenja Bitcoina, Ethereuma, XRP-a, Solane i Cardana, ali je istovremeno otvorio ozbiljna pitanja o politizaciji kripta i državnom čuvanju digitalne imovine. Najava je kratkoročno podstakla tržišni optimizam i špekulativne kupovine, dok se dugoročno sve više raspravlja o tome da li bi državno kontrolisane kripto rezerve mogle narušiti osnovne principe decentralizacije i neutralnosti koji stoje u temelju kripto ekosistema.

Bitne tačke
  • Donald Trump je predstavio ideju američke „Strateške kripto rezerve“, koja bi uključivala Bitcoin, Ethereum, XRP, Solanu i Cardano, uz poruku da bi takav potez trebalo da ojača industriju i vrati SAD u lidersku poziciju u globalnom kripto prostoru.
  • Nakon najave, XRP, Solana i Cardano zabilježili su izraženije i brže cjenovne skokove, dok su Bitcoin i Ethereum imali volatilna kretanja — snažne dobitke praćene brzim povratkom ka prosjeku.
  • Pristalice ovu ideju vide kao institucionalnu potvrdu kripta i potencijalni geopolitički alat, dok kritičari upozoravaju da bi plan mogao politizovati kripto, koncentrisati kontrolu nad velikim novčanicima u rukama države i dugoročno pretvoriti digitalnu imovinu u partijsko političko oružje.

🇺🇸 „America First“ kripto plan: tržišni boost ili opasna politizacija kripta?

Iznenadni plan Donald Trump o američkom „America First“ kripto programu uradio je tačno ono što je politički tim vjerovatno i želio: vratio je kripto u centar političke i tržišne pažnje, ali je istovremeno natjerao čak i najtvrđe kripto entuzijaste da se zapitaju — da li zaista vjeruju državi kao dugoročnom čuvaru digitalne imovine.

Šta je Trump zapravo najavio

U martu 2025. godine, Trump je izjavio da njegov izvršni nalog o digitalnoj imovini nalaže predsjedničkoj radnoj grupi da pokrene „Stratešku kripto rezervu“, koja bi uključivala XRP, Solanu i Cardano, uz kasniju napomenu da će „očigledno, Bitcoin i Ethereum biti u samom srcu rezerve“.

Plan je predstavljen kao odgovor na, kako je naveo, „godine korumpiranih napada Bajdenove administracije“, uz obećanje da će SAD ponovo postati kripto kapital svijeta.

Tržište je reagovalo instinktivno

Kao i mnogo puta ranije, tržište je požurilo da unaprijed ugradi političko obećanje u cijene:

  • XRP je skočio gotovo 30%, do oko 2,80 USD

  • Solana je porasla oko 20%, na približno 170 USD

  • Cardano je u jednom trenutku zabilježio rast od preko 60%, prije stabilizacije oko 1,02 USD

Širi podaci su pokazali kratkoročne dobitke od oko BTC +11%, ETH +16%, SOL +28%, XRP +34% i ADA +81% odmah nakon objave.

Sam Bitcoin je skočio sa oko 86.000 USD ka 94.000 USD, ali se ubrzo povukao, uz brzu mean-reversion dinamiku tipičnu za politički izazvane rallyje.

Entuzijasti vide institucionalnu potvrdu

Za dio kripto industrije, ovo je konačna validacija — država navodno priznaje ono što se u kriptu tvrdi već deceniju.

Tržišni učesnici poput analitičara iz GSR-a ocijenili su da su komentari doveli do naglog ponovnog otvaranja long pozicija i djelovali kao snažan kratkoročni vjetar u leđa cijenama.

Postoji i geopolitički ugao. Američka senatorka Cynthia Lummis, koja je ranije zagovarala zakon o Bitcoinu kao državnoj rezervi, tvrdi da bi SAD mogle osigurati lidersku poziciju u finansijskoj inovaciji ako prve institucionalizuju kripto kao „štednu tehnologiju“.

U toj interpretaciji, kripto rezerva stoji rame uz rame sa strateškim rezervama nafte ili zlata — kao instrument državne moći, ne samo investicija.

Skeptici: politizovani kripto je loša ideja

Ipak, euforija nije bila univerzalna. Na društvenim mrežama i analitičkim platformama brzo su se pojavile ozbiljne rezerve.

Pojedini analitičari upozoravaju da mješavina altcoina u rezervi može biti pregovaračka taktika, a ne stvarna strategija — način da se kasnije fokus prebaci isključivo na Bitcoin (i eventualno Ethereum).

Mainstream mediji su dodatno zaoštrili ton. CNBC je izvijestio da su čak i pro-Trump tehnološki i kripto akteri uznemireni, jer bi politizovana rezerva mogla narušiti suštinu imovine koja je nastala upravo da bi bila izvan kontrole države.

Portal The Hill otvorio je niz neodgovorenih pitanja:

  • Ko tačno kontroliše državne kripto novčanike?

  • Kako se kripto rezerva vodi u državnom bilansu?

  • Šta se dešava kada naredna administracija promijeni politički kurs?

Iza kratkotrajnog „šećernog hajpa“

SAD već posjeduju oko 200.000 BTC, što ih čini najvećim suverenim vlasnikom Bitcoina na svijetu. Trumpov potez mogao bi podstaći i druge zemlje da formalizuju sopstvene kripto rezerve.

Zemlje poput Švajcarske, Brazila i Hong Konga već razmatraju slične modele, što otvara mogućnost da kripto postane alat državne likvidnosti i regulatornog uticaja, ali i sredstvo političkog pritiska.

Za sada, većina trejdera ovaj plan posmatra isto kao i svaku drugu političku najavu: kratkoročni katalizator za volatilnost, a ne gotovu i pouzdanu arhitekturu.