Kriptovalute su posljednjih godina postale važan dio globalne digitalne ekonomije, ali u mnogim državama regulacija tog tržišta još uvijek se razvija. Crna Gora nije izuzetak.

Bitne tačke
  • Postoji zakonski okvir, ali ne i potpuna regulacija
  • Uveden je registar kripto usluga, ali nema prijavljenih kompanija
  • Kripto tržište u praksi funkcioniše van formalnog nadzora

Iako je država uvela određene zakonske promjene koje se odnose na kriptoimovinu, istraživanja pokazuju da veliki dio kripto aktivnosti u zemlji i dalje funkcioniše van formalnog nadzora institucija.

U ovom tekstu objašnjavamo:

  • koje su regulacije uvedene u Crnoj Gori

  • šta znači registar kripto usluga

  • zašto se kripto tržište i dalje smatra neregulisanim

  • kakve su realne posljedice za korisnike i kompanije


Kriptovalute su uvedene u zakon, ali poseban zakon i dalje ne postoji

Crna Gora je napravila prvi korak ka regulaciji kripto tržišta kroz izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, gdje je kriptoimovina prvi put formalno prepoznata u zakonodavstvu.

Tim izmjenama uvedeni su:

  • pojam kriptoimovine

  • obaveza registracije pružalaca kripto usluga

  • pravila za praćenje određenih kripto transakcija

Međutim, država još uvijek nema poseban zakon koji bi detaljno regulisao tržište kriptovaluta i digitalne imovine.

Zbog toga se trenutni sistem smatra samo početnim regulatornim okvirom, a ne potpunom regulacijom kripto industrije.


Uveden je registar kripto usluga

Jedna od najvažnijih promjena je uvođenje Registra pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom.

Ovaj registar bi trebalo da sadrži sve kompanije i pojedince koji profesionalno pružaju kripto usluge, kao što su:

  • kripto mjenjačnice

  • servisi za čuvanje kriptovaluta

  • platforme za trgovinu

  • servisi za transfer kripto imovine

  • druge usluge povezane sa digitalnom imovinom

Ideja registra je da država dobije pregled subjekata koji posluju u kripto sektoru i da se omogući bolji nadzor nad potencijalnim rizicima poput pranja novca ili finansiranja kriminalnih aktivnosti.


Međutim – u registru nema nijedne prijave

Iako je registracija zakonska obaveza, do sada nijedan pružalac kripto usluga nije upisan u registar.

To pokazuje jedan od ključnih problema trenutnog sistema:

postoji zakonska obaveza, ali nema praktične implementacije.

Drugim riječima, država je formalno uvela pravila, ali tržište se u velikoj mjeri i dalje odvija mimo tog sistema.


Razvijeno, ali neregistrovano tržište kriptovaluta

Prema istraživanju BIRN-a, u Crnoj Gori postoji razvijeno tržište trgovine kriptovalutama koje funkcioniše paralelno sa zvaničnim finansijskim sistemom.

U praksi to znači da se veliki dio trgovine odvija kroz:

  • privatne kripto dilere

  • Telegram grupe

  • online forume

  • direktne transakcije između pojedinaca

U nekim slučajevima, transakcije mogu biti veoma velike. Prema navodima iz istraživanja, u jednom slučaju je preko jednog računa povezanog sa kripto dilerom prošlo oko 17 miliona dolara u roku od godinu dana.

To jasno pokazuje da je obim kripto aktivnosti u zemlji značajan, ali nedovoljno transparentan.


Zašto ljudi koriste neregulisane kripto mjenjačnice

Jedan od razloga za razvoj takvog tržišta je činjenica da bankarski sistem u Crnoj Gori još uvijek nema jasnu integraciju sa kripto industrijom.

Zbog toga korisnici često pribjegavaju tzv. OTC trgovini (over-the-counter), gdje se kriptovalute mijenjaju direktno između kupca i prodavca, često uz gotovinsku isplatu.

Takve transakcije:

  • ne prolaze kroz finansijske institucije

  • ne uključuju obaveznu identifikaciju korisnika

  • ne podliježu državnom nadzoru.


Institucije imaju ograničene kapacitete za nadzor

Stručnjaci upozoravaju da jedan od glavnih problema nije samo nedostatak regulacije, već i nedostatak kapaciteta za njen nadzor.

Prema navodima iz analize BIRN-a, Crna Gora još uvijek nema:

  • poseban zakon o digitalnoj imovini

  • jasno definisano krivično djelo neregistrovanog pružanja kripto usluga

  • specijalizovane institucije za nadzor kripto tržišta.

Zbog toga postojeća regulativa često ostaje samo formalna obaveza bez realne primjene.


Rizici koje stručnjaci ističu

Istraživači i stručnjaci upozoravaju da nedovoljna regulacija može stvoriti nekoliko ozbiljnih rizika:

  • pranje novca kroz kripto transakcije

  • zloupotreba kriptovaluta za finansiranje kriminala

  • kripto prevare i finansijske manipulacije

  • privlačenje međunarodnih kriminalnih grupa

Prema istraživanju BIRN-a, dio zamjena kriptovaluta u Crnoj Gori već se odvija u sivoj zoni preko neregistrovanih dilera i online grupa.


Potreba za jasnijom regulacijom

Zbog svega toga stručnjaci sve češće pozivaju vlasti da uvedu jasniji i detaljniji regulatorni okvir za kripto industriju.

Primjeri drugih država pokazuju da je moguće izgraditi sistem koji omogućava:

  • legalno poslovanje kripto kompanija

  • nadzor nad finansijskim tokovima

  • zaštitu korisnika

  • razvoj inovacija u digitalnoj ekonomiji.

Bez takvog sistema postoji rizik da kripto tržište ostane u sivoj zoni između inovacije i finansijskog rizika.


Zaključak

Crna Gora je napravila prvi korak ka regulaciji kriptovaluta, ali taj proces je tek na početku.

Trenutno stanje može se sažeti u nekoliko ključnih činjenica:

  • kriptoimovina je uvedena u zakon

  • uveden je registar pružalaca kripto usluga

  • nijedna kompanija još nije registrovana

  • veliki dio tržišta funkcioniše izvan formalnog nadzora

  • poseban zakon o digitalnoj imovini još uvijek ne postoji

U narednim godinama biće ključno da država razvije jasniji i operativniji regulatorni okvir, koji će istovremeno omogućiti razvoj Web3 industrije i zaštititi finansijski sistem.