Da — građaninu Crne Gore nije opštom zabranom zabranjeno da kupi, posjeduje, prenese ili proda kriptovalutu za sopstveni račun. Međutim, kripto nije isto što i euro, bankarski depozit ili državno garantovana investicija. Posebna pravila već važe za firme i lica koja profesionalno pružaju kripto-usluge, naročito registracija, AML/KYC i podaci koji prate prenos kriptoimovine.
Najvažnije u jednoj tabeli
| Radnja | Praktični status | Šta treba provjeriti |
|---|---|---|
| Kupovina i držanje za sebe | Nije opštom zabranom zabranjeno | Dostupnost servisa, KYC, porijeklo novca i dokumentacija |
| Prodaja i isplata eura | Moguća, ali podliježe provjerama | Poreski tretman, bankarski source-of-funds i istorija transakcija |
| Plaćanje kriptom | Moguće samo ako druga strana prihvati takav način namirenja | Ugovorena EUR vrijednost, račun/fiskalizacija i poreske posljedice |
| Pružanje exchange, custody ili slične usluge | Regulisana djelatnost | Upis u registar Komisije prije početka pružanja usluge |
| Anonimno porijeklo većeg iznosa | Visok praktični i AML rizik | Dokaz nabavke, wallet trag, TX hash, izvodi i identitet vlasnika naloga |
Šta „legalan“ zaista znači
Izraz „kripto je legalan“ ne znači da je svaka radnja sa kriptom automatski dozvoljena niti da korisnik nema obaveze. Tačnije je reći da važeći propisi ne uvode opštu zabranu privatnog posjedovanja ili trgovanja kriptoimovinom, dok se na konkretne aktivnosti primjenjuju postojeća poreska, ugovorna, računovodstvena, potrošačka, sankciona i AML pravila.
Posebno treba razlikovati korisnika koji raspolaže sopstvenom imovinom od lica koje profesionalno pruža usluge drugim korisnicima. Za drugu grupu je regulatorni prag znatno viši.
Šta je promijenjeno za pružaoce kripto-usluga
Važeći Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma sadrži poseban režim za usluge povezane sa kriptoimovinom. Članovi 40a–40r uređuju registar, upis i brisanje, obaveze učesnika u prenosu i provjeru podataka.
Pravno lice, privredno društvo, preduzetnik ili fizičko lice koje obavlja djelatnost i namjerava da pruža kripto-usluge u Crnoj Gori mora prije početka rada biti upisano u Registar pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom. Registar vodi Komisija za tržište kapitala. Komisija je krajem 2025. objavila da je pravilnik o registru stupio na snagu, a 31. jula 2026. objavila je prvi upis.
- Komisija: stupanje pravilnika o registru na snagu
- Zvanični Registar pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom
- Komisija: obrasci i dokumentacija za upis
Registracija pružaoca nije isto što i odobrenje svake investicije
Upis u AML registar potvrđuje regulatorni status pružaoca u okviru važećeg režima i pravo pružanja navedenih usluga uz propisane obaveze. On nije državna garancija da je svaki token siguran, da će korisnik ostvariti dobit ili da će sredstva biti vraćena ako projekat propadne.
Prije korišćenja domaćeg ili stranog servisa treba provjeriti tačan naziv pravnog lica, državu, regulatora, uslugu na koju se upis odnosi i trenutni status u zvaničnom registru. Marketing naziv aplikacije nije uvijek isti kao naziv pravnog lica.
AML/KYC i prenos kriptoimovine
Pružaoci usluga moraju identifikovati i pratiti stranku, procjenjivati rizik i postupati sa sumnjivim transakcijama. Zakon uređuje i podatke o pošiljaocu i korisniku koji prate prenos kriptoimovine. Kod transfera sa ili na self-hosted adresu mogu se tražiti dodatne provjere vlasništva ili kontrole adrese, naročito za veće iznose.
Za običnog korisnika to praktično znači da berza može zatražiti identitet, svrhu transakcije, izvor sredstava, dokaz kako je kripto stečen i dokaz da korisnik kontroliše wallet. Takav zahtjev nije sam po sebi dokaz problema; često je dio zakonske provjere.
Da li se kriptom može platiti roba ili nekretnina?
Strane mogu ugovoriti način namirenja koji nije gotovina, ali kripto plaćanje ne uklanja obaveze iz osnovnog posla. Prodavac i kupac i dalje moraju pravilno odrediti vrijednost u eurima, zaključiti odgovarajući ugovor, izdati račun kada je potreban i ispuniti poreske, fiskalne, notarske i AML obaveze.
Kod nepokretnosti nije dovoljno poslati kripto na wallet. Potreban je pravno valjan ugovor, notar, upis prava, dokaz porijekla sredstava i obračun propisanih dažbina. Konstrukciju transakcije treba unaprijed potvrditi sa notarom i stručnjakom u Crnoj Gori.
Šta korisnik treba da čuva
- bankovne izvode i dokaz prve uplate prema berzi;
- CSV ili PDF istoriju kupovine, prodaje i naknada;
- wallet adrese i TX hash svake relevantne transakcije;
- dokaz da nalog i wallet pripadaju istoj osobi;
- EUR vrijednost i korišćeni izvor cijene na datum događaja;
- ugovore, račune i objašnjenje osnova primitka kod rada, stakinga, airdropa ili mininga.
Zaključak
Kripto za privatnog korisnika nije opštom zabranom zabranjen, ali nije ni pravna zona bez pravila. Najveća greška je poistovjetiti dozvoljeno posjedovanje sa potpunim odsustvom poreskih, bankarskih ili dokaznih obaveza. Za pružaoce usluga postoji poseban registarski i AML režim, a za svaku veću ličnu transakciju treba unaprijed urediti dokumentacioni trag.
Zvanični izvori i dalje čitanje
- Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma
- Komisija za tržište kapitala — registar pružalaca
- W3M pravni centar za Crnu Goru i region
- Kriptovalute u Crnoj Gori — centralni vodič
- FAQ i Web3 pojmovnik
Posljednja provjera pravnih podataka: 25.08.2026. Ovaj tekst je informativan i ne predstavlja individualni pravni ili poreski savjet.
Komentari
Diskusija je otvorena za W3M korisnike. Komentare mogu čitati svi, a objavljivanje zahtijeva prijavu.
Za komentarisanje i odgovaranje potreban je W3M nalog.